GUSJENICA JE PROMIJENILA SVIJET

Neki eksperimentalni arheolozi tvrde da su još pri izgradnji piramida upotrebljavali valjke povezane s remenima za ravnomjerno pomicanje pri transportu kamenih građevnih elemenata, ali pronalazak gusjenica pripisuju engleskom piscu i izumitelju Richardu Lovellu Edgeworthu (1744. – 1817.) koji je njihovu uporabu predložio 1770. godine. Drugi Britanac, sir George Cayley, gusjenice je prvi patentirao i 1826. godine u reviji The Mechanic's Magazine nazvao ih »univerzalnom željeznicom«. Ruski izumitelj Dmitrij Zagrjažskij 1837. godine nacrtao je »kočiju s pomičnim trakama« i još iste godine prijavio patent, ali zbog pomanjkanja sredstava nije uspio izraditi funkcionalan prototip te su mu patent odbili. Devet godina kasnije britanski inženjer James Boydell patentirao je »beskonačan željeznički kotač«, a za vrijeme krimskih ratova (1853. – 1856.) izvještavali su o uporabi parnih traktora s beskonačnim trakama na strani Zapadne Alijanse, ali nikome od spomenutih nije uspjelo izum staviti u redovitu proizvodnju.

Prvi koji je sa svojim nastojanjima doživio i komercijalni uspjeh bio je Alvin Lombard koji je izradio i 1901. godine u SAD-u patentirao parni šumarski stroj za izvlačenje drva s gusjenicama. Do 1917. su izradili 83 parna gusjeničara za izvlačenje drva, a nakon toga su do 1934. u gusjeničare ugrađivali benzinske i dizelske motore. Po njegovoj su licenci slične traktore proizvodili u poduzeću Phoenix Centipeed, a 1903. godine njihovu je licencu kupio i Benjamin Holt (1849. – 1920.), osnivač poduzeća Holt Manufacturing Company (kasnije Caterpillar) koji je odmah prepoznao veliku budućnost novog izuma.

Natjecanje za premoć

U početku 20. stoljeća sličan je sustav nastajao u britanskom poduzeću Richard Hornsby & Sons koje je od 1828. do 1918. godine proizvodilo parne strojeve i parne traktore. Njihov je glavni inženjer David Roberts (1859. – 1928.) 1904. godine prijavio patent za svoj izum gusjenica. Bitna razlika u usporedbi s američkima bilo je upravljanje strojevima za izvlačenje, koje je Roberts izveo promjenom brzine pomicanja lijeve ili desne gusjenice (kao što smo naviknuti sada), a Lombard je ispred ugrađivao kotač za upravljanje kao kod klasičnih parnih traktora s kotačima. Godine 1907., po narudžbi poduzeća Hornsby, snimili su dulji komercijalni film koji je prikazivao kako je gusjenicama opremljen automobil s benzinskim motorom od 30 kW izvukao iz močvare konjsku zapregu koja je zapela u močvarnom tlu i na tom je terenu postizao brzinu do 24 km/h. To je bio prvi poznati reklamni spot (nekoliko vrlo kratkih takvih snimki inače je nastalo još leta 1890. godine) ikad napravljen. Kasnije su gusjenicama opremili i osobno vozilo Mercedes s motorom od 56 kW koje je na razmočenom terenu postiglo brzinu od 40 km/h, brzinu koju su postizali tenkovi tek za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Usprkos inovativnom komercijalnom uspjehu poduzeću Hornsby uspjelo je prodati samo jedno vozilo za civilne svrhe i četiri traktora gusjeničara za vojne svrhe. Možda su uložili premalo energije u lobiranje u vojničkim krugovima, jer je američka tvrtka Holt Manfacturing Company, samo godinu dana nakon što im je poduzeće Hornsby & Sons prodalo svoj patent za izradu gusjenica, britanskoj vojsci prodalo 442 traktora gusjeničara, a proizveli su ih po licenci u poduzeću Ruston u Lincolnu, Velika Britanija.

O prvom spomenu izraza gusjenica (na engl. caterpillar) za novi izum postoje najmanje dvije priče. Američka kaže da je ime prvi put upotrijebio Charles Clement, američki fotograf kojeg je unajmio Benjamin Holt za izradu arhivskih snimki prototipa njegova traktora s gusjenicama. Britanci, naravno, tvrde drugačije. Navodno je 1907. godine za vrijeme predstavljanja rada Hornsbyjeva parnoga traktora gusjeničara za vojne svrhe neki, jasno britanski, vojnik naveo da ga kretanje čeličnih ploča, povezanih u traku, koje se pokreću pomoću pogonskih kotača, podsjeća na kretanje gusjenice. Kako god bilo, novost je brzo prihvaćena jer je omogućivala dobro praćenje tla te vožnju i izvrsnu vuču i po neravnom i mekom terenu, gdje bi strojevi prije stali i zapeli.

U tvornici Holt Manufacturing Company još su 1904. godine proizveli prvi parni traktor s gusjenicama, a 1906. i takav s benzinskim motorom. Ali to je bio tek početak razvoja gusjeničara jer su kupljene licence usavršavali svojim znanjem. Saveznici su za vrijeme Prvoga svjetskog rata upotrebljavali većinom upravo Holtove gusjeničare.

Caterpillar

Usporedo s Holtovima nastajali su konkurentski parni gusjeničari u tvornici Best Manufacturing Company. Godine 1908. tada sedamdesetogodišnji Daniel Best (1838. – 1910.) odlazi u mirovinu i prodaje poduzeće Benjaminu Holtu, a Bestov je sin već nakon godinu dana dao otkaz i osnovao vlastito poduzeće, C. L. Best Tractor Co. koje je još desetljeće i pol proizvodilo konkurentske proizvode prije nego što su se, nekoliko godina nakon smrti Benjamina Holta, napokon i oni udružili u novo, na početku članka spomenuto poduzeće Caterpillar Tractor Co.

Povijest današnjeg poduzeća Caterpillar Inc. intenzivno je povezana s događanjima u svijetu, posebno u gospodarstvu. Tako su na početku 1930. godine doživjeli tešku gospodarsku krizu i u isto vrijeme uveli dizelske motore, za vrijeme Drugoga svjetskog rata su opet dobavljali vojnu opremu, gredere, motore za tenkove M4, generatore i gusjeničare za izvlačenje, a nakon rata građevinske strojeve i drugu opremu za obnovu razrušene infrastrukture u Europi i drugdje po svijetu. Godine 1950., osnivanjem poduzeća u Velikoj Britaniji postavili su temelje današnjega međunarodnog poduzeća i nastavili 1960. godine zajedno s Mitsubishi Heavy Industries sa zajedničkim poduzećem (joint venture) za proizvodnju građevinskih strojeva u Japanu. Godine 1970. i 1980. doživjeli su još jednu, tada naftnu krizu. Neprekidnim razvojem, ali i kupnjama (npr. Perkins Engines ali nemški MaK Motoren), sada su najveći svjetski dobavljač pogonskih agregata, a proizvodnjom motora neškodljivih za okoliš pridonose i  čišćem zraku.

Proizvodna paleta Caterpillar obuhvaća više od 300 različitih proizvoda: sve vrste buldožera, traktora gusjeničara, hidrauličnih bagera na gusjenicama i kotačima, gredera, velikih kamiona kipera, utovarivača s kotačima, poljoprivrednih traktora, dizelskih i plinskih motora, plinskih turbina te mnogo druge opreme za visoku i nisku gradnju, rudarstvo, šumarstvo, proizvodnju energije, transport i preradu materijala. Usprkos snažnom pritisku takmaca, ponajprije s Dalekog istoka, stalnim razvojem i ulaganjem u kvalitetu uspjelo im je zadržati vodeći položaj među proizvođačima građevinske opreme.

Tekst: Magazin Stroji

Foto: Caterpillar Inc. in Heidrick Antique Ag Collection